Nacionalna služba za zapošljavanje izdala je preko 52.000 radnih dozvola prošle godine, 17.000 više nego godinu ranije. Međutim, u zvaničnu statistiku ne ulaze stranci koji rade kao sezonski radnici.
Todo Terzić, menadžer za regulatornu reformu u NALED-u je gostujuću u jutarnjem programu na TV Euronews kazao da postoji veliki broj radnika koji se angažuju na sezonskim poslovima, te da nakon 2019. godine kada je donet Zakon o pojednostavljenim uslovima za angažovanje sezonskih radnika u poljoprivredi oko 750 lica tj. firmi angažuje sezonske radnike u poljoprivredi.
- Najveći broj lica su pravna lica, mada je Zakon predvideo i opciju da fizička lica tj. poljoprivrednici koji imaju registrovana poljoprivredna gazdinstva mogu angažovati sezonske radnike. To je donelo dosta toga dobrog, smanjen je udeo u sivoj ekonomiji, dakle svi oni radnici koji nisu bili prijavljeni, te nisu imali uslove da budu bezbedni na radu, da ostvaruju poreze i doprinose i regularno prijave svoje prihode, sada imaju tu mogućnost – izjavio je Terzić.
Prema njegovim rečima, iz godine u godinu broj radnika sezonaca u poljoprivredi se povećava. Od 2019. godine pa sve do sada preko 80.000 radnika je prijavljeno da radi na sezonskim poslovima.
- To su poslovi sezonskog karaktera koji ne mogu biti duži od šest meseci poput setve, sadnje, prikupljanja i sortiranja voća. Naravno, prednjače domaći radnici, ali iz godine u godinu evidentan je priliv i stranih radnika. Negde između 3 i 5% u ukupnom udelu sezonskih radnika su i strani radnici - kazao je Terzić.
Prema istraživanju NALED-a rađenog uz podršku Švedske agencije za međunarodnu saradnju (SIDA), koje je obuhvatilo 187 privrednih društava, 14% njih u Srbiji angažuje strane radnike. Najveći broj firmi su velika privredna društva - 27%, srednja privredna društva - 20% u ukupnom uzorku istraživanja.
Kada je reč o troškovima angažovanja stranih radnika, Terzić je podsetio da je poslodavac dužan da angažuje radnika koji je najpre stekao pravo boravka u Srbiji. Iznos takse koja se plaća za dobijanje radne dozvole iznosi između 16 i 17.000 dinara, dok dodatni troškovi poput overe dokumentacije kako bi radnik imao sva prava i kako bi mogao biti prijavljen u brzom roku iznosi oko 80.000 dinara, prema istraživanju NALED-a.
Odgovarajući na pitanje šta tržištu rada donosi veći broj stranih radnika Todo Terzić je podsetio da imamo sve veći broj i priliv edukovanog stručnog, visoko stručnog kadra koji donosi nova znanja, inovacije, znanja o novim tehnologijama što će uticati da naši radnici mogu da se upoznaju sa nekim novim sistemima rada.
Celokupno gostovanje možete pogledati na linku.
25.10.2019
NALED i GIZ predali softver za elektronsku registraciju sezonaca Poreskoj upravi u vlasništvo...Pročitaj vest27.02.2022
Gotovo 60.000 sezonskih radnika u poljoprivredi evidentirano je od početka...Pročitaj vest15.06.2022
Za nešto više od tri godine od kada je lansiran portal Sezonski...Pročitaj višeOva stranica koristi kolačiće kako bismo vam obezbedili najbolje korisničko iskustvo. Ukoliko nastavite da pretražujete stranicu, pristajete na korišćenje kolačića.
NASTAVITE SAZNAJTE VIŠE