Upravljanje elektronskom otpadom u Srbiji se često svodi na ad hok aktivnosti u kojoj svi učestvuju ali se niko ne oseća do kraja odgovornim. Čitav sistem upravljanja elektronskim otpadom u Srbiji deluje pomalo haotično, kaže za Danas, Slobodan Krstović, šef Jedinice za životnu sredinu u NALED- u.
Jedan od razloga za ovakvo stanje je nedovoljno jasna veza svih onih koji učestvuju u sistemu upravljanja i nedovoljno implementirano načelo “produžene odgovornosti proizvođača”.
Prema njegovim rečima sistem reciklaže u Srbiji je zasnovan na subvencijama i kao takav zavistan je od države.
Ipak ovakav sistem će morati da se menja u narednih tri do pet godina, s obzirom da je za ovu godinu najavljeno otvaranje Poglavlja 8 (Politika konkurencije) u pregovorima za pridruživanje EU, što će zahtevati restriktivniju politiku podsticaja u svim oblastima.
Jedan od nedostataka postojećeg sistema je i odsustvo društvene odgovornosti, pa tako proizvođač ili uvoznik kada plati naknadu državi, uglavnom dalje ne pokazuje interesovanje kako na kraju završava njegov proizvod.
16.10.2020
Savez za zaštitu životne sredine NALED-a započeo je izradu dve studije...Pročitaj vest09.10.2020
Povećanje stope sakupljanja i reciklaže stakla, baterija i sijalica za 20% u...Pročitaj vestOva stranica koristi kolačiće kako bismo vam obezbedili najbolje korisničko iskustvo. Ukoliko nastavite da pretražujete stranicu, pristajete na korišćenje kolačića.
NASTAVITE SAZNAJTE VIŠE